Clicky

Povijest i kultura na otoku Hvaru

Povijest i kultura na otoku Hvaru

Povijest i kultura na otoku Hvaru

Zbog svog izrazito važnog položaja u središtu glavnih pomorskih putova, na Hvaru je povijest ostavila brojne tragove, možda više no na bilo kojem drugom jadranskom otoku. Stalne borbe za prevlast koje su se vodile na ovom području između raznih osvajača samo su potvrda značaja i vrijednosti koju je ovaj teritorij imao od davnina.

Prvi dokazi života na ovom prostoru potječu još od prapovijesnog doba kada je pronalascima bojane keramike u Markovoj i Grapčevoj špilji definirana zasebna Hvarska kultura (3500-2500 g.pr.Kr.) Zanimljivost je da je najstariji prikaz lađe u Europi pronađen upravo na fragmentima jedne posude iz Grapčeve špilje.

Grad Pharos na području današnjeg Starog Grada utemeljili su jonski Grci 385 g.pr.Kr. Nakon toga hvarska povijest obilježena je izmjenama mnoštva različitih civilizacijskih poticaja i utjecaja, pa su tako 219.g.pr.Kr. Hvar osvojili Rimljani ostavivši na otoku bogato nasljeđe ladanjskih ljetnikovaca.

Dolazak Hrvata u ranom srednjem vijeku označio je bitnu etapu razvoja otoka, a nakon njihove kristijanizacije kršćanstvo hvata duboke korijene u svim društvenim slojevima čija se tradicija održala i do dan danas (sprovodi, procesije, te specifična procesija u Velikom tjednu “ Za križem”).

1420. g. Hvar osvajaju Mlečani odabravši grad Hvar za glavnu luku u svojim pomorskim projektima. Njihova vlast traje do 1797. g. koje razdoblje predstavlja kulturni procvat grada Hvara, a sam grad upravo je u ovo vrijeme poprimio svoj prepoznatljivi izgled, dok se duhovne vrijednosti toga doba ogledaju u djelima renesansnog pjesnika Petra Hektorovića (1487.g.-1572. g.), posebno njegovm epu “ Ribanje i ribarsko prigovaranje”, gdje pjesnik kroz lik ribara opisuje život u lokalnoj sredini. I Hanibal Lucić ( 1485.g.-1553.g.) proslavio je svoj otok napisavši “ Robinju”, prvu svjetovnu drame hrvatske književnosti, te zbirku poezije “ Pisni ljuvene”. Nadalje, Martin Benetović u to doba piše svoju “ Hvarkinju”, kao i “ Komediju od Raskota”, podučava glazbu i slika slike za Franjevački samostan u Hvaru. Svi su oni kao izraz hvarskog kulturnog smisla i nezaobilazni suosnivači hrvatske književnosti.

Poseban doprinos procvatu kulture i kulturnog izričaja donosi utemeljenje građanskog kazališta u gradu Hvaru, 1612. g., prvog takove vrste u Europi.

Nakon vladavine Mlečana Hvar je u sastavu Austrije, te je za istaknuti da u tom periodu, točnije 1686. g. grupa Hvarana, na čelu sa tadašnjim biskupom dr. Jurjem Dubokovićem, osniva profesionalno turističko udruženje pod nazivom “ Higijeničko društvo Hvar”, kojem je za cilj bilo promicanje i razvoj turističke ponude Hvara, pa se ova godina uzima kao početak organiziranog bavljenja turizmom na otoku. Takodjer 1900. g. otvara se i liječilišni hotel Carice Elizabete nastao na temeljima Kneževe palače (današnji hotel Palace). Kratak period hvarske povijesti obilježila je vladavina Kraljevine Jugoslavije, doba masovnog iseljavanja s otoka, no, ipak, u to vrijeme osiguravaju se sredstva za razvoj turističke ponude te se gradi i gradsko kupalište Bonj koje se u ono vrijeme spominje kao jedno od najljepših na Jadranu.

U godinama nakon II svjetskog rata Hvar se pretvara u mondeno turističko ljetovalište, a zahvaljujući svojoj zanimljivoj povijesti i bogatoj kulturi, isprepletenoj raznim civilizacisjkim utjecajima, kao i nenadmšnoj prirodnoj ljepoti, Hvar postaje jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta na Jadranu.

Od 1991. g. Hvar je dio samostalne Republike Hrvatske, te postaje glavno središte hrvatske turističke ponude uopće.

Iznimna ljepota otoka Hvara odrazila se u neiscrpnoj inspiraciji kako hvarskih velikana, tako i svih došljaka, iz koje su nastale reprezentativne crkve, palače, vrijedne slike, kipovi, te poznata i priznata književna djela.

Posjetite otok Hvar i uživajte u bogatoj kulturnoj baštini otoka šetnjom kroz duga stoljeća njegova postojanja.

Povijest i kultura u gradu Hvaru

HVARSKA PJACA ( Trg Sv. Stjepana), KATEDRALA SV. STJEPANA I BISKUPSKI DVOR
Posjetite li Hvar, svi putevi dovest će vas na Hvarsku pjacu, središte javnog i društevnog života grada, a ujedno i najveći trg u Dalamaciji. Istočnu stranu gradskog trga zatvara katedrala Sv. Stjepana sagrađena na temeljima ranokršćanske crkve iz 6. st., koja je svoj današnji izgled dobila u 16. i 17. st. Katedrala je posvećena Sv Stjepanu, papi i mučeniku, zaštitniku Biskupije i grada Hvara. Renesansni zvonik katedrale, uz ostale hvarske zvonike (Sv. Marko, Franjevački i onaj porušeni sv. Venerande), smatraju se najljepšima u Dalmaciji. Hvarska katedrala čuva mnoge vrijedne umjetnine i slike poznatih slikara kao što su Stefano Celesti, Palma Mlađi i španjolski slikar Juan Boschettus, a najpoznatija slika je svakako Madonna, djelo protovenecijanskog slikarstva, jedna od najstarijih u Dalmaciji, nastala još 1220. g. Do katedrale se nalazi Biskupski dvor u kojem je 1963. g. utemeljena zbirka umjetnina, svetog posuđa, arhivskih dokumenata, starih knjiga i liturgijskog ruha, Biskupski muzej otvoren je za posjetitelje od 9-12 sati ujutro i od 16-18 sati poslijepodne.

HVARSKO KAZALIŠTE I ARSENAL
Kad se jednom nađete na Hvarskoj pjaci svakako ćete poželjeti posjetiti Hvarsko kazalište koje ima svoje nezaobilazno mjesto u povijesti teatra uopće, obzirom, da po svom utemeljenju još 1612. g., predstavlja prvo građansko kazalište u Europi. Kazalište je podignuto nad Arsenalom, najprepoznatljivijom vizurom grada Hvara, prostorom koji je svojevremeno služio za popravak galija, te je bio spremište pomorskih potrepština. Danas je hvarsko kazalište otvoreno za javnu upotrebu, a odmah na ulazu izložena je Zvir, drvena pramčana figura (pulena) s hvarske galije Sv. Jerolim, poznate po borbi protiv turskog brodovlja u glasovitoj bitki kod Lepanta 1571. g. U istom prostoru nalazi se Galerija suvremene umjetnosti koja je za trajanja turističke sezone otvorena za posjetitelje od 9-13 sati ujutro i od 17-23 sata poslijepodne, a izvan sezone od 9-13 sati ujutro uz kontakt na telefon 021741009.

MANDRAČ
Krenete li pjacom prema zapadu doći ćete do hvarskog Mandrača, male luke koja je oduvijek služila zaštiti brodica. Današnji izgled poprimio je u 18. st., a smatra se da je nastao kada i Arsenal.

KNEŽEV DVOR
Odmah do hvarske pjace, preko puta Mandrača nalazi se bivši Knežev dvor, današnji hotel Palace. Od Kneževog dvora sačuvana je ostala sat kula sa zvonom iz 15. st. i gradska lođa sagrađena početkom 17. st. Ispred lođe ostao je sačuvan stup za zastavu iz 15. st. koji i dalje služi istoj svrsi. Po predaji služio je i kao stup srama, te su se na tom mjestu čitali razni javni proglasi.

CRKVA SV. MARKA I ARHEOLOŠKA ZBIRKA
S hvarske pjace pruža se pogled na zvonik crkve Sv. Marka. Crkva je, nažalost, porušena, te je djelomično obnovljena u 19. st. Danas je tamo arheološka zbirka i lapidarij koji nosi ime Hvaranina dr. Grge Novaka, glasovitog arheologa i povjesničara, dok je okvir nekadašnje crkve s lapidarijem namijenjen priredbama komorne muzike i vokalnim koncertima. Za posjetitelje u turističkoj sezoni muzej je otvoren od 10-12 sati ujutro i od 20-23 sata poslijepodne, a izvan sezone dolazak je potrebno najaviti na telefon 021741009.

TVRĐAVA FORTICA (ŠPANJOLA)
Krenemo li od Hvarske pjace prema sjeveru, prolazeći kroz glavna gradska vrata ili Porta di datallo ( Vrata datulja) penjući se stepenicama kroz stari dio grada u kojem se nalaze palače izgrađene u 15. i 16. st., pa preko malih serpentina koje odišu mirisima mediteranskog raslinja, dolazimo do Hvarske tvrđave Fortice, ili kako je Hvarani zovu, Španjola. Sagrađena je početkom 16. st. ( za vladavine Venecije), te je obnovljena 1579. g. U tvrđavi se danas nalazi zbirka amfora i ostalih eksponata iz antike i srednjeg vijeka. Osim što će vas oduševiti svojom arhitekturom, doživjet ćete nezaboravan panoramski pogled na grad Hvar, njegovu okolicu i Paklene otoke. Do tvrđave se može doći i automobilom, cestom koja iza brda vodi od autobusnog kolodvora prema zapadnom dijelu grada.

CRKVA SV. DUHA
Prošetate li uličicama starog dijela grada svakako ćete naići na Crkvu Sv. Duha, još jednu od mnogobrojnih starih hvarskih crkava. Crkva je dovršena 1493. g., a u njoj djeluje bratovština Sv. Nikole, posebno aktivna za vrijeme velikih vjerskih blagdana. Crkva čuva zanimljivu oltarsku sliku slikara A. V. Padovanina.

UTVRDA NAPOLJUN-NAPOLEON
Desno od tvrđave Fortice nalazi se utvrda Napoljun, sagrađena u doba Francuza početkom 19. st. Do nje se dolazi automobilom. Danas se tamo nalazi opservatorij Geodetskog fakulteta u Zagrebu s kojeg se prate zvijezde i Sunce. Opservatorij nije otvoren za posjetitelje, ali pod zidinama utvrde možete uživati u predivnom pogledu na grad.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN
Laganom šetnjom uz more od Hvarske pjace, preko hvarske rive vrlo brzo dolazimo do Franjevačkog samostana. Unutar samostanskog mira i tišine možete uživati u bogatim muzejskim eksponatima ( zbirke grčkog, rimskog, mletačkog novca, liturgijski pribor, atlas antičkog kartografa Ptolomeja, rijetki primjerci amfora itd.), kao i u slikama venecijanskih slikara Francesca Santacroce i Palme Mlađeg. Samostan je poznat po veličanstvenoj slici Posljednje večere ( 2 x 8 m) pred kojom zastaje dah svakom posjetitelju. Neki kritičari sliku pripisuju ravenskom slikaru Matteu Ingoli, no kasniji kritičari smatraju da slika pripada školi Palme Mlađeg. Još jedan raritet po kojem je samostan poznat je čempres star više od 300 godina koji se nalazi u samostanskom vrtu. Samostan je otvoren za posjetitelje u turističkoj sezoni od 10-12 sati ujutro i od 17-19 sati poslijepodne, dok je izvan sezone posjet moguć samo od 10-12 sati ujutro.

BENEDIKTINSKI SAMOSTAN
Krenete li kroz glavna gradska vrata prema sjeveru, penjući se kamenim stepenicama uz slikovitu ulicu starog dijela grada doći ćete do Benediktinskog samostana. Benediktinke, ili kako ih Hvarani zovu, koludrice, vrlo su strog crkveni red jer ne izlaze vani iz samostana osim u prijekoj potrebi. Samostan je nastao na mjestu gotičko-renesansne kuće Lucić, a unutar zgrade smještena je zbirka probranih umjetnina, slika i ikona iz 16. st., te liturgijskog pribora. Ono po čemu su hvarske benediktinke svjetski poznate jesu primjerci ukrasnog veza, posebno čipke od agave. Izvlačenje niti iz lista agave, te njegova obrada do finog konca za vezenje zahtjevan je posao koji iziskuje mnogo znanja i strpljenja, a za izradu čipke od agave potrebna je posebna vještina koju su benediktinke usavršavale stotinama godina. Svaka čipka je unikat zbog čega ima izuzetnu vrijednost, te je uvrštena na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Povijest i kultura u Starom Gradu

DOMINIKANSKI SAMOSTAN
Dominikanski samostan u Starom Gradu osnovan je 1482. g., a kasnije je tu sagrađena i nova crkva Sv. Petra. U crkvi se čuva nekoliko slika izuzetne umjetničke vrijednosti, ( između ostalih “Polaganje u grob”, djelo poznatog mletačkog slikara J.R. Tintoretta iz 16.st,), raspelo koje je napravio Giacomo Piazetta u 18. st., renesansno raspelo na glavnom oltaru, arhiv, biblioteka starih rukopisa, lapidarij, zbirka starog novca, antički nadgrobni spomenici, a posebno je zanimljiv grčki natpis iz 4. st pr. Kr., najstariji kameni natpis pronađen na tlu Hrvatske ( čiji original se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu). Za posjetitelje je otvoren u turističkoj sezoni od 10-12 sati ujutro i od 18-20 sati poslijepodne, a izvan sezone od 11-12 sati ujutro uz najavu dolaska na telefon 021765442.

TVRDALJ
Tvrdalj je poznati hvarski pjesnik Petar Hektorović izgradio kao utvrdu radi obrane od Turaka. Nastao je nasipavanjem mora, a u njega se ulazilo pokretnim mostom. U samom središtu Tvrdalja Hektorović je dao izgraditi romanički perivoj s ribnjakom. Tvrdalj obiluje kamenim natpisima od kojih je najznačajniji onaj ”Omnium Conditori”, kojim Hektorović svoj Tvrdalj posvećuje Bogu stvoritelju svega.

CRKVA SV. IVANA
Crkva Sv. Ivana predstavlja najstariji sakralni centar otoka Hvara, a davne 1147. g. bila je sjedište biskupa. Sagrađena je na mjestu nekadašnjeg antičkog hrama. Zanimljivost je da je odmah uz crkvu Sv. Ivana otkrivena ranokršćanska krstionica iz 6. ili 7. st. koja je danas, radi očuvanja, zatrpana.

CRKVA SV. STJEPANA
Gradnja ove crkve započela je u 17 st. na mjestu gdje se u 12. st nalazila prva hvarska katredrala. Posebno je zanimljiv zvonik crkve u kojeg su ugrađeni blokovi kamena nekadašnjih antičkih građevina, te čuva i rimski reljef galije. U crkvi se nalazi stara krstionica, te triptih Francesca da Santacroce.

POMORSKA ZBIRKA, palača Biankini
U 19. st. u doba jedrenjka Stari Grad bilježi procvat pomorstva i brodogradnje o čemu svjedoči bogata pomorska zbirka sačuvana u palači Biankini u Starom Gradu. Zbirku je osnovao Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara 1966. g., a osim dokumentacije o brodogradnji, ista sadrži razne nautičke instrumente, slike hvarskih kapetana, stare pomorske karte, te literaturu o plovidbi. Razgledavanje zbirke moguće je u turističkoj sezoni od 10-12 sati ujutro i od 19-21 sati poslijepodne, a izvan sezone potrebno je dolazak najaviti Centru za kulturu na telefon 021765910.

Povijest i kultura u Jelsi

CIVITAS VETUS IELSAE
Stari jelšanski grad bio je smješten na poluotoku Gradina, a do danas je djelomično sačuvan obrambeni zid sagrađen sa zapadne strane poluotoka koji se protezao od uvale Mina do uvale Bočić. Nekadašnji zid bio je dug 172 m i imao 800 metara dug obzid. Na mjestu nekadašnjeg samostana augustinaca, od kojeg je sačuvana crkva sa zvonikom iz 1605. g., danas se nalazi jelšansko groblje.

CRKVA I TRG SV, IVANA
U samom središtu Jelse, nedaleko Pjace, smjestio se prekrasan renesansno-barokni trg, Trg Sv. Ivana sa baroknom crkvicom. Oko trga nižu se stare kamene kuće sa slikovitim balkonima, građene još u 16. st.

CRKVA UZNESENJA MARIJINA
Današnja župna crkva, Crkva uznesenja Marijina, nastala je na temeljima ranogotičke crkve, te je proširena i fortificirana 1535. g. Sakristija crkve čuva dragocjeno liturgijsko ruho, te nekoliko križeva umjetničke vrijednosti, a posebno je vrijedna slika “ Bogorodica i mučenje Fabijana i Sebastijana” flamansko-mletačkog slikara Pietera de Costera.

CRKVA GOSPE OD ZDRAVLJA Zavjetna crkva Gospe od zdravlja, sagrađena 1535. g., smjestila se iznad Jelse na brežuljku Račić, odakle se pruža veličanstven pogled na jelšansku luku. Crkva čuva djela Palme Mlađeg, vrijedne drvene skulpture iz 17 st. i renesansnu ikonu iz 16. st.

GRAPČEVA ŠPILJA
Na južnoj strani otoka Hvara nalazi se Grapčeva špilja, najznačajnije pretpovijesno nalazište Jadrana. U njoj su pronađeni znakovi kulture još iz 4. tisućljeća pr. Kr. iz kojih je vidljivo da su tadašnji stanovnici špilje poznavali polikromnu keramiku s obala Jonskog i Egejskog mora. Zanimljivost je da je upravo u Grapčevoj špilji, na fragmentima jedne posude, pronađen najstariji prikaz lađe u Europi. Špilja je prepuna stalaktita i stalagmita, te se sastoji od velike i male dvorane sa mnoštvom manje pristupačnih odvojaka. Do špilje, smještene na 239 metara nadmorske visine, može se doći iz Jelse preko grčke utvrde Tor, ili s južne strane iz mjesta Gromin Dolac, preko uvale Virak, dok je najjednostavniji put onaj automobilom iz Jelse do Humca, pa poljskim putem do špilje, u pratnji povjerenika Centra za zaštitu kulturne baštine g. Tomislava Bucata. Za posjet špilji kontaktirajte g. Bucata na telefon 021 768 044 ili 021 768 108.

TOR-GRČKA KULA
Spomenik od posebnog arheološkog značaja svakako je Tor, megalitska četverokutna kula sazidana od kamenih blokova koji prelaze visinu od 2 m, nastala na ranijoj ilirskoj gradini. Smještena jugoistočno od Jelse, na 230 m nadmorske visine, u 4. tisućljeću pr. Kr. bila je grčka osmatračnica koja je svojim položajem dominirala čitavim makarskim kanalom sve do ulaza u starogradsku luku.

GRAD-TVRĐAVA GALEŠNIK, ostaci srednjevjekovnog grada
Iznad Jelse, na 210 m nadmorske visine, nešto istočnije od ilirsko-grčke utvrde Tor nalaze se ostaci srednjevjekovnog grada tvrđave-Galešnika. Grad širok 20 metara, opasan zidinama dugim 80 m, nastao je na temeljima ilirske gradnje, a nadograđivan je za vladavine Rimljana. U ranom srednjem vijeku tvrđava je bila utočište obitelji plemića Galeši Slavogosta koji se pobunio protiv tadašnje mletačke vlasti, no naposlijetku su Mlečani grad osvojili i porušili ga. Do ove zanimljive povijesne lokacije, sa koje se pruža veličanstevn panoramski pogleda na Jelsu i okolna mjesta, otok Brač i Makarsku rivijeru, može se doći pješice iz Jelse ugodnom šetnjom slikovitim putem koji prolazi kroz polja i maslinike i završava starim popločanim rimskim putem koji vodi do Grada tvrđave.

Povijest i kultura u Vrboskoj

CRKVA SV. LOVRE
Crkva je izgrađena u 15. st., te je obnovljena u 17. st., a među svojim starim zidovima čuva mnoge vrijedne slike: “Gospa od Ruzarija” iz 16. st. poznatog mletačkog slikara Jacopa Bassana, ” Sv. Ante Padovanski”, ” Božićna noć” i ”Poklonstvo kraljeva” djela Celestina Medovića, kao i srebrno barokno raspelo iz 17. st., rad Tiziana Aspettija. Crkva je za posjetitelje otvorena u turističkoj sezoni od 10-12 sati ujutro i od 18-19 sati poslijepodne, a izvan sezone potrebno se radi posjete javiti u župni ured na telefon 021774095.

CRKVA TVRAĐAVA SV. MARIJE
Jedan od najznačajnih spomenika otoka Hvara zasigurno je Crkva –tvrđava, izgrađena 1571.g. nakon turskog napada, i to na mjestu starije crkve koja datira još iz 1465. g. Crkva ima oblik utvrde s osmatračnicom i puškarnicom, a s vrha tvrđave pruža se predivan panoramski pogled na okolna mjesta i polja. U crkvi se nalaze vrijedna djela Stefana Celestija ( “Gospa Karmelska”), Antonija Sciurija ( “Rođenje Marijino”), Giuseppea Alabardija ( “Uskrsnuće” i “Polaganje u grob”) Marka Rašice ( “Gospa Karmelska”) i Celestina Medovića (“Poklon mudraca”). Crkva je za posjetitelje otvorena u turističkoj sezoni od 10-12 sati ujutro i od 18-19 sati poslijepodne, a izvan sezone potrebno se radi posjete javiti u župni ured na telefon 021774095.

CRKVA SV. PETRA
Na samom ulazu u luku Vrboske smjestila se crkva Sv. Petra, jedna od najstarijih crkvi na otoku. Još davne 1331. g. spominje se kao granična točka između morskih područja ondašnjih Pitava i Vrbanja, dok još nije postojala ni Jelsa, niti Vrboska. Kip Sv. Petra, potekao iz ove crkve, djelo je Nikole Firentinca, a danas se čuva u Crkvi Sv. Lovre u Vrboskoj.

RIBARSKI MUZEJ
Muzej je otvoren 1972. g. te čuva brojnu ribarsku opremu i pribor. Među raznim zanimljivim eksponatima nalazi se naprava zvana svićalo na kojoj se palila borova luč, a na njeno svjetlo skupljala se riba. Tu su još i petrolejski ferali koji su se uranjali ispod površine mora, stara kormila, udice, ali i bačvarski alat. Muzej čuva zbirku prepariranih rakova, riba i školjaka jadranskog podmorja, te amfore iz rimskog doba. Za posjetitelje muzej je u turističkoj sezoni otvoren od 9-12 sati ujutro i od 19-22 sata poslijepodne.

GALERIJA MIR
Galerija Mir osnovana je 1985. G. kada su vlasnici gotičko renesansne kuće iz 1573. g., a nakon njene rekonstrukcije i obnove odlučili istu otvoriti za javnost. U navedenoj se galeriji često državaju izložbe, a do sada su u njenom radu sudjelovali umjetnici poput fotografa Jasenka Rasola, te slikarica Pauline Jazvić, Ane Kolega i dr. Zanimljivost je da u prostoru galerije Mir možete uživati i u okusima sokova i marmelada spravljenih po tradicionalnim recepturama od autohtonog i samoniklog hvarskog bilja kao što su kadulja, metvica, koromač, manjige, oskoruše i dr.